Sačuvajmo pčele jer one imaju izuzetno značajno i kompleksno mjesto u spontanoj prirodi i poljoprivredi.

Svjesni smo opasnosti koje prijete životu na Zemlji, ekosistemima i urbanim zonama, uslijed razvoja industrije, povećane potrošnje energije, globalnog zagrijavanja i klimatskih promjena, samim tim potrebno je kontinuirano podsticati  na  naše odgovornosti prema planeti na kojoj živimo  i tako smanjiti  negativan uticaj na životnu sredinu.

Zato je potrebno stalno  ponavljati kako treba da se  osvrnemo na taj živi svijet i ukažemo na značaj očuvanja pčela kao važnog faktora očuvanja i obnove biodiverziteta na našoj planeti. Svaki treći zalogaj koji pojedemo postoji zbog pčela i drugih oprašivača. Ipak, ignorišemo njihovo postojanje i iz godine u godinu ih je sve manje zbog ljudskog nemara. U ljudskoj prirodi je da ignoriše stvari koje mu nisu ispred nosa i da ih primjeti tek kada ostane bez njih, odnosno da posljedice razumije samo kada ih osjeti na svojoj koži.

I pored svih upozorenja na ekološke katastrofe skloni smo tome da ih ignorišemo dok ne bude "gorjelo pod nogama", a upravo je takva situacija sada sa pčelama - koje nisu tu samo da "zuje", radi se o najvažnijim oprašivačima u prirodi od kojih nam zavisi da li ćemo gladovati.

Osim što igra ulogu glavnog oprašivača, pčelu se može nazvati i čudom prirode, a njenom načinu života i inteligenciji se možemo diviti. Dobitnik Nobelove nagrade Karl Von Frisch otkrio je da pčele posjeduju memoriju za vrijeme i prostor, te da tu sposobnost koriste prilikom izgradnje nove košnice. Pri tome je bitno naglasiti da kod izgradnje košnice, proizvodnje meda ili bilo koje druge aktivnosti, pčelinja zajednica savršeno funkcionira kao jedna cjelina. Nema nesuglasica ili svađa. Primjer savršene obitelji. Ugledni znanstvenik ih je također uspio izdresirati da odlaze na hranjenje u određeno doba dana, te da nauče brojati do pet.

Kada lete u mraku, pčele su u mogućnosti lokalizirati tačno odredište cvijeta, nektara, peludi, te svih ostalih bitnih informacija. Pri tom zadatku ključne su dvije antene na njenom tijelu koje sadrže tri hiljade senzora. U divljini razlikuju oko 130 različitih mirisa, a tačnost pogađanja je izvanredna. Primjerice, pas tragač posjeduje tačnost pogađanja mirisa od 71 posto, za šta mu je potrebno oko tri mjeseca treninga, dok pčela posjeduje tačnost od 98 posto, nakon samo 10 minuta dresure, bez obzira na ometajuće mirise u blizini kao što su: motorno ulje, losioni itd. Stoga se razmišlja i o primjeni pčela u otkrivanju narkotika ili eksploziva.

Pored navedenog možda je suvišno ali ipak naglašavamo da se pčelinji otrov koristi u borbi protiv virusa i bakterija.

Prekomjerna upotreba pesticida, aero-zagađenje, neodgovorno ponašanje čovijeka, ali i nedovoljna primjena zakona, doveli su do drastičnog pada pčelinjeg fonda, a pojedine vrste pčela širom svijeta po prvi put su se našle i na listama ugroženih.

U sаdаšnjim okolnostimа, kаdа u velikoj mjeri život pčela ugrožаvаju nаjnovije poljoprivredne tehnologije, klimаtske promjene, GMO, snažni pesticidi, širenje bolesti, štetočine i prirodni neprijаteljа pčela, postoji potrebа dа se rаzvije globаlnа strаtegijа zа zаštitu pčela. Uvjereni smo da će se  tome pridružiti i ujediniti  snažno  svi narodi  i sve države  svijeta.

Zaštitimo pčele – jer ako nema njih nema ni nas.