Slavonsko – srijemski podlac se koristio pretežno za najteže poslove tog  vremena ali je uprkos teškom radu bio značajna i cjenjena pasmina u proizvodnji mesa. 

Početak XX. stoljeća SLAVONSKO – SRIJEMSKI PODOLAC je bila najznačajnija i najzastupljenija vrsta pasmine, naručito u ruralnim djelovima gornjevrbaske regije. Riječ je o govedu sivo – bijele do tamnosive boje i po svemu sudeći buduće generacije ovu vrstu goveda samo će gledati na slikama.

Slavonsko-srijemski podolac je kasno - zrela, vrlo otporna i izdržljiva pasmina goveda, čvrstog kostura, grube i snažne konstitucije. Dobro iskorištava grubu hranu a plodnost mu je veoma dobra. Srednje je veličine tjelesnog okvira: visina u grebenu je 127 cm, dužina trupa 152 cm, obujam prsa 187 cm, dubina prsa 68 cm, obujam cjevanice 19 cm, dužina rogova 46 cm.

Slavonsko – srijemski podlac se koristio pretežno za najteže poslove tog  vremena ali je uprkos teškom radu bio značajna i cjenjena pasmina u proizvodnji mesa. Nekada je ova pasmina bila najzastupljenija na našim područjima, a danas se procjenjuje njihovo postojanje u Hrvatskoj blizu 200-tinjak.

Slavonsko-srijemski podolac je danas značajan zbog jedinstvenosti genoma i moguće gospodarske funkcije u budućnosti. Slavonsko-srijemski podolac može biti u funkciji proizvodnje specifičnih animalnih namirnica (mesa, mlijeka), održavanja prepoznatljivosti ruralnih sredina hrvatskih ravničarskih područja.

Zbog male populacije slavonsko – srijemski podolac je definiran kao kritično ugrožena pasmina, na čijoj zaštiti i očuvanju od 2008. godine djeluje Udruga uzgajivača slavonsko – srijemskog podolca. Pozitivni trendovi i interes uzgajivača pružaju nadu da će ova pasmina u budućnosti biti vrijedna kako na  gospodarskom polju tako na  znanstvenom i sociološkom.